Šta znači puls? Termin je uveden u prijevode Freudovih djela kako bi se razlikovao od pojma Instinkt. U Frojdovoj literaturi se nalaze oba termina, od kojih svaki ima različito značenje.

Demistificiranje onoga što nagon znači za Freuda

Kada Frojd govori o Instinktu, on misli na ponašanje životinja, nasljedno, karakteristično vrste. Termin Drive (Trieb) naglašava impuls. Prema Freudu, nagon ima svoj izvor u tjelesnoj ekscitaciji (stanju napetosti); njegov cilj ili cilj je potiskivanje stanja napetosti koje vlada u instinktivnom izvoru; u objektu ili zahvaljujući njemu nagon može dostići svoj cilj.

Pogon – Dinamički proces koji se sastoji od pritiska ili sile (energetski naboj) koji tjera pojedinca da teži cilju. (Laplanche i Pontalis – Rečnik psihoanalize – str. 394) Uobičajeno je da se koncept nagona (Trieb) odnosi na onaj koji označava granicu između somatskog i psihičkog, granični koncept ili granični koncept koji , zbog U nekim aspektima, to bi ličilo na pojam instinkta (Instinkt), ali bi se, u drugim, radikalno razlikovalo od njega.

Sličnost bi bila u ideji . sklonost ili podstrek da se djeluje, odnosno, općenito govoreći, oba pojma bi bila pogodna za izražavanje potrebe koja tjera organizam na neku akcijuu stvarnosti. (Fractal, Rev. Psicol. vol.23 br.2 Rio de Janeiro, maj/avg. 2011.)

Šta Drive znači za Freuda

Freud, u svojoj definiciji, napominje da Drive kao granični koncept između psihičkog i somatskog jedno je od značenja pojma nagona, odnosno šireg i površnijeg značenja. Pored koncepta-graničnog ili graničnog koncepta koji predstavlja nagon kao ono što označava konture psihičkog polja koje istražuje psihoanaliza u poređenju sa somatskim, postoje još dva značenja dubljeg i specifičnijeg nivoa.

Nagon se također definiše kao: Pogon kao psihički predstavnik tjelesnih nadražaja - nagon kao psihički predstavnik (psychischer Repräsentant) nadražaja koji dolazi iz unutrašnjosti tijela i Pogon kao mjera potražnje za radom nametnuta psihičkom - mjera zahtjeva za radom nametnuta psihi kao rezultat njenog odnosa s tijelom.

Frojd predstavlja nagone s dualnošću. Prvi pronađeni dualizam, prema njemu, to je seksualni nagon i nagon ega ili samoodržanja. Vremenom su ovi koncepti modifikovani i klasifikovani između nagona života (Eros) i nagona smrti (Tanatos).

Šta znače nagon za životom i smrću

Pogoni života su klasifikovani kao velika kategorija nagoni kojima se Frojd suprotstavlja, unjegova posljednja teorija, Instinkti smrti. Životni pogoni imaju tendenciju da formiraju sve veće jedinice i da ih održavaju.

Izraz “Eros” je korišten za klasifikaciju Životnih pogona. Eros je riječ koja dolazi od latinskog, Éros, a njeno značenje izražava ljubav, želju i senzualnu privlačnost. Eros je bog ljubavi u grčkoj mitologiji.

Izraz erotika je izveden od erosa. Marcuse u svojoj knjizi "Eros i civilizacija" (1966.) govori o pojmu Eros kao životnom nagonu, koji je izoštren libidom pojedinca, kroz čežnju za civilizacijom i kolektivnim suživotom. Za Marcusea, prema frojdovskoj analizi, Eros je libidinalni nagon, koji pojedinca motivira na život. (Oliveira, L. G. Revista Labirinto – godina X, br. 14 – decembar 2010.)

Nagoni smrti i Tanatos

Nagoni smrti, koji su u početku okrenuti ka unutrašnjosti i teže samouništenju, instinkti smrti bi bili sekundarno okrenuti ka spolja, manifestujući se tada u obliku agresije ili nagona uništenja. Oni teže potpunom smanjenju napetosti, odnosno teže vraćanju živog bića u anorgansko stanje.

Izraz “Thanatos” je korišten za klasifikaciju Nagona smrti. U grčkoj mitologiji, Thanatos (Thánatos, riječ koja dolazi iz grčkog) bio je personifikacija smrti. Instinkt smrti, na koji se Freud poziva, je simbolična smrt, društvena smrt;nagon koji pojedinca vodi do ludila, do samoubistva, odnosno simboličke ili materijalne smrti pred društvom duše

Hipoteza o nagonima smrti, za Frojda, služila je da objasni fenomene vezane za prisilu ponavljanja a takođe da potvrdi dualnost nagona, budući da su životni nagoni i nagoni smrti.

Konačna razmatranja

Prema Freudu, pojedinac ima skriveni životni nagon i nagon smrti. Životni nagon čini da pojedinac osjeća potrebu da zadovolji svoje potrebe, želje, da traži zadovoljstvo i da zadovolji libido, ali za pojedinca koji živi u društvu, njegov libido se ostvaruje kroz organizirani instinkt.

Organizirani instinkt je društvena savjest usađena u pojedinca da živi kolektivno (tj. djelovanje Ega na Id, prema 2. frojdovskoj temi*) *Napomena: Id, u 2. Frojdovska tema, zove se nesvesno, to je depozit psihičkih energija. Ego nastoji zamijeniti princip zadovoljstva koji neobuzdano vlada u Idu principom stvarnosti.

U egu, percepcija igra ulogu koja je u Idu instinkt, tako da ego igra razlog. Ego nastaje u nesvesnom, njegova funkcija je da deluje kao posrednik između impulsaId.

Želim informacije za upis na kurs psihoanalize .

Ovaj članak je napisala Alana Carvalho, studentica kliničke psihoanalize. Radi kao Reiki terapeut (Espaço Reikiano Alana Carvalho). Studira psihoanalizu i širi svoje vidike i pomaže prije svega u procesu samospoznaje.